Anketa

KAKVA JE KVALITETA VAŠEG SPAVANJA I DA LI SPAVATE NA DOBROM MJESTU? Ukoliko niste označili prvi odgovor kao točan svakako nam se javite na e-mail: huped@huped.hr kako bismo pronašli uzrok.

Ljubomir Radovančević: NEKI OPĆENITI TEORIJSKI I RECENTNI PRAGMATIČNI ASPEKTI U SUVREMENOJ AROMATERAPIJI

Ljubomir Radovančević: NEKI OPĆENITI TEORIJSKI I RECENTNI PRAGMATIČNI ASPEKTI U SUVREMENOJ AROMATERAPIJI

Autor članka: primarius, dr. sc. Ljubomir Radovančević, neuropsihijatar

Predavanje je održano na 14. HUPED-ovom kongresu: ZNANSTVENI DOKAZI U NEKONVENCIONALNOJ MEDICINI. Snimka predavanja je na HUPED TV:
 

UVOD

Istočnjačka (lux ex oriente!) je iskustvena mudrost i zapadnjački svevremeni pristupi iznjedrili su i promovirali korisne vidove u primjeni aromaterapije. I parfumologija[1] za uljepšavanje života i odagnanje neugodnih mirisa zauzima tu značajno mjesto.

Ljudi i više životinje imaju pet čula. I šesto evolucijski zamrlo u čovjeka (osim kod žena!). S tih pet osjetila organa sensuum (vizualno, auditivno, olfaktivno, gustativno, taktilno) živa bića spoznavaju realitet svijeta: vidom, sluhom, njuhom, okusom, pipanjem - diranjem - taktilno, osjetno proprioceptalno. Evolucija je milijardama godina, u živih bića razvijala sredstva - alate da se snalaze i preživljuju u prirodi. U njima su osjetila, nastajala, razvijala se, odumirala, usavršavala se, adaptirajući se potrebama (primarnim i sekundarnim, unutarnjim i vanjskim) bića i mijenjajuće okoline. Zahvaljujući svom osvještenju homo sapiens sapiens regulira čulima draži, stimuluse iz vanjske i unutrašnje sredine. Vid je najvažnije osjetilo, zatim sluh, pa njuh (rinencefalon naročito razvijen u štakora, pasa), te okus. Površine zglobova, utrobnih organa - crijeva, osjećaju se donekle proprioceptive u poremećajima, bolovima, napetošću. Bića faune ne/svjesno, evolucijski selektivno testiraju okoliš - in- i ekstrinzično, traže mirisom i okusom i kušaju hranu, napadaju i brane se od živih i neživih neprijatelja, etc. Praživa (protozoa) imaju kemotaktična osjetila, (ameba bježi iz kisele sredine). Njuh je također osobito važan. Detektiraju se odbojni, opasni toksini, plinovi, materije, odbijaju smradovi (vonjevi), a privlače njuhom korisni, hranljivi mirisi. Priroda je bogata atraktivnim mirisima, i ljudima i životinjama (i nižim i višim), ali i odvratnim česticama u zraku i tvarima. I biljke i životinje su i same razvile svoje mirise i vonjeve sa svojom svrhom. Remedija iz prirode, kao i sintetička, artificijelna služe za liječenje. Tu i mirisi nalaze svoju primjenu u aromaterapiji.

Iskustveno je čovjek doznao što je od izgleda, mirisa, okusa njemu korisno, a što nije, tj. otrovno, opasno. I za hranu i za Iječidbeni tretman, i to prvenstveno iz flore. Gnoj, truljenje, fekalije, otrovi, imaju negativne predznake. A mirisi cvijeće - dijelova biljki i životinja, pozitivna imaju svojstva. Npr. meso, mošus (mirišljivo tvar koju luči azijski muškatni jelen – Moschus moschiferus, služi za proizvodnju parfema), izlučevine žlijezda iz faune, a plodovi, voće i povrće, cvijeće iz flore.

Usađen empirijom i hereditarno i čovjeku i životinji kongenitalno, njuh je neprikosnoveni vodič za pristupanje ili izbjegavanje nekih pojavnosti u prirodi. Čovjek počinje u jednom trenutku svog biološko-fizičkom – duševnom, i socijalnom duhovnom rastu, razvoju i sazrijevanju koristiti mirise. Rađa se aromaterapija iz tog iskustva. Nekim životinjama su privlačni i miomirisi i vonjevi (npr. muhi i med, pticama, kukcima nektar, kao i smrad truleži, feces. U spolnom i ljubavnom životu faune (dakle i zoon politikonu) mirisi imaju značajne atribute (seksepila), svoje mjesto, osobito u estrusu kod ženki sisavaca. Putrefakcija i ekskrementi, znoj, nose negativne konotacije zbog (štetnih bakterija i plinova. Koliko je njuh značajan u životinja, tako mu je i razvijeniji taj dio mozga (rinencefalon). Već homo sapiens sapiens, tj. moderan čovjek svojom je sviješću razvio duhovnost (što uključuje znanost, umjetnost, religioznost i druge, uz kogniciju, memoriju, ego-funkcije). Tako je stekao i vrednovanja ljepote, istine, dobrote, moralnosti. Među utiscima iz prirode, osobito mirisi imaju vrijednost ljepote i ugode u čovjeka. Mirisi prirode, cvijeća, plodova (i njihovih produkata: recimo kruha pečenog mesa, pekmeza, džemova, hrane općenito), kao i ženskih spolnih organa; svježine zraka (ozona) - svježe jaje miriši, mućak smrdi. Razni artificijelni pripravci kao što su parfemi - za ukrašavanje tijela i kreiranje ugodne atmosfere osvježivačima - odagnanje odora izlučevina u vremenima kad je bilo otežano kupanje, a i dandanas, iz estetskih razloga. Odorimetrija se bavi mjerenjem njušnih osjeta izazvanih nekom plinovitom tvari (lat. odor = miris). Parfemi su omiljeni u žena, a postoje i muški. Naime, ("uživanje" nikotina i alkohola nosi osobine odbojnosti, jer se smradovi uvlače i u odjeću. A zadah iz usta, uz to može dolaziti od karioznih zuba i drugih oboljenja usne šupljine i želučanih poremećaja (gastritisa u pušača i alkoholičara). Flatulencija, defekacija, regurgitacija (povraćanje neprobavljene hrane - fiziološki: str. lat. regurgitatio - regurgitare: bljuvati, povraćati, rigati - re- gurges = vrtlog, poplava, struja). Zatim podrugivanje (GERB = gastroezofagealni refluks), karakteristične pojavnosti patologije sa smrdljivim obilježjima. Vonj iz pluća također dolazi zbog nekih patoloških procesa. Čovjek se tome suprotstavlja čuvanjem zdravlja, osvježivačima daha, žvakaćim gumama i tekućinama za ispiranje usta, te, naravno redovitim pranjem zuba. Profesor interne Stojan Knežević: ("Ekološka je istina da čovjek na zemlju miriše i s njom skupa istim dahom diše... Zdrav se čovjek ujutro napaja mirisom zorinog sjaja... Znamo li kada se rizični faktor "pretvara" u bolest? Znamo samo onda kada je u pitanju alkoholizam i nikotinizam... Alkoholizam je primordijalna, primitivna i neadekvatna supstitucija, ali, da li tko zna, čega?... Alkoholizam je niži prag epikurejske mistike... Sugestibilnost alkoholičara je prilog njegovoj polaganoj "samoubilačkog društvenosti"... Bacajući odgovornost u slučaju alkoholizma na premorbidnu psihičku konfiguraciju ličnosti (makar ima i te), mi se kao liječnici pokušavamo opravdati za često dugo, ali nažalost i za još češće neuspješno liječenje". Ovih nekoliko citata uvaženog dra. sc. Stojana Kneževića (inače prijatelja autora) govore da postoje bolesti koje odašilju vonjeve (i direktno i metaforički) i okužuju ljudsku sredinu. A što radi mirisna ruža govori aforizam Mladena Vukovića: "Aforizam je ruža: privuče te svježinom duhovnog mirisa, zatim te ubode trnjem poruke, a svakim čitanjem otkineš mu jednu laticu".

SREDIŠNJA NAVOĐENJA I POJAŠNJENJA MEDICINSKE KORISTI AROMATERAPIJE

Autor prikazuje najeklatantniji izbor iz recentnih izučavanja utjecaja mirisnih tvari, poglavito eteričnih ulja na psihička i tjelesna zbivanja, osjećaje i ljekovite učinke na. organizam - psihosomatski, holistički shvaćen kao cjelovito jedinstvo tjelesnog i duševnog, kao funkcionalnog, kao nadogradnje anatomskog, tvarnog, morfološkog i fiziološkog, tj. njegove baze.

Aromaterapija = upotreba prirodnih esencijalnih ulja u raznolikim tretmanima da se olakšaju simptomi, promovira zdravlje i reducira tenzije; liječenje mirisima koji poboljšavaju opće stanje organizma i stvaraju dobro raspoloženje. Aroma je:

1. ugodan, lagan miris začina i napitaka, distraktivni, pervazivni (prodoran, prožimajući), posebni, ili ukusni, prijatni, slatki, parfumirani, tečni miris, okus, začin, za razliku od odora, volja, smrada;

3. različita kvaliteta ili atmosfera, (grč. aroma, biljka, začin, aromat). Aromatična ulja su se isprva koristila u Starom Egiptu. Od tada se iskustvenom tradicijom upotrebljavaju širom svijeta u tretmanu bolesti i poremećaja (protiv bakterija, gljivica, virusa, upala), da se spriječe stanja kao što su nesanica, depresija, anksioznost (strah bez objekta - tjeskoba), kognitivna oštećenja putem aktivnih postupaka, kao što je npr. udisanje, apsorpcija kroz kožu, ili putem ingestije. Aromaterapija se prepoznaje i priznaje kao oblast alternativne (komplementarne, "druge"), medicine u cilju da se unaprijedi homeostaza (mentalna i fizička) čovjeka. Koriste se ulja ekstrahirana iz lišća, stabljike, peteljke, loze, korijenja ili gomolja, kao glavnih ingredijenata.

Osim toga, ljudi susreću razne mirise u svakodnevnom životu putem olfaktivne stimulacije, što može imati psiho-fiziološke učinke na raspoloženje, di/stres i radnu sposobnost.

Od doba razvijanja znanosti aromaterapija se izučava i eksperimentalna, a što je doprinijelo i unaprijedilo egzaktnost iznašašća.

U vezi znanstvenih istraživanja (od kojih su glavna ovdje navedena), miomirisna komponenta aromatičnih ulja prenosi se na mozak preko nervus alfactortus putem inhalacije. Signali iz mozga onda putuju kroz CIS (centralni nervni sistem), uključujući limbički sustav i hipotalamus, koji kontroliraju instinkte i emocije. Izučavanja su izvijestila da miris povezan s olfaktornom stimulacijom proizvodi smjesta promjene u fiziološkim parametrima, kao što je srčani tlak, napetost mišića, širenje zjenica (midrijazu), temperaturu kože, puls, moždane aktivnosti.

Ovih godina mnoga su znanstvena proučavanja vođena da bi se istražilo efekte udisanja aromatičnih tvari na funkcije ljudskog mozga. Psihofiziološke promjene inducirane inhalacijom miomirisa bile su evaluirane koristeći različite metode, kao što je EEG (elektroencefalografija), elektromagnetskom radijacijskom spektroskopijom (NIRS) i funkcionalnim magnetskim rezonantnim neuroimindom.

Nedavne rapidne društvene i prirodne promjene, te perzistentna COVID 19 pandemija izazvale su ekstremne tjeskobnosti i depresije. Di/stresni odgovori su re/prezentacija bolesti i ispoljavaju se kao tjelesni, psihološki i mentalni problemi. Uz ostalo, od kada je započela era potrebe za društvenom distanciranošću, ljudi su reagirali povećanim zanimanjem za tjelesno i psihičko zdravlje, a povećana je i prepoznatljivost aromaterapije ljubitelja prirodnog liječenja, za opće blagostanje, brigu za zdravlje, wellness (zdravlje, izliječeno, zaliječeno ili oporavljeno - re/habilitirano, zadovoljno ili ugodno - sve dobro što dobro završi - želj(e)no i pre/poznatljivo, dajući razloge za zahvalnost sreću). Nakon udisanja (šmrkanja) mirisnih uljnih mješavina bergamota (kruškolike naranče s korom koja daje mirisno ulje što se koristi u parfumeriji i za davanje okusa i mirisa), zatim cvijeta ždraljinka (geranium), lavande, salvije (mente), otkrilo se u jednom istraživanju da su se u EEG-u u sredovječnih žena pod distresom pojavljivali alfa valovi povećani u lijevoj i desnoj prefrontalnoj kori mozga.

Isto tako, iznašlo se da inhalacija biljnog mirisa ruža inhibira povećanje nivoa kortizona - fiziol. Kortikosteroid, hormon nadbubrega, upotrebljava se u liječenju mnogih bolesti, a pronađen je i u u slini zdravih studenata kolega izloženih distresu. Japanski su autori koristili spomenutu spektroskopiju (NIRS) i otkrili da olfaktorna stimulacija tim ružinim i narančinim uljima značajno snižava koncentraciju oksihemoglobina i u lijevim i u desnim prefrontalnim režnjima. Ranije studije su izvještavale da se korelaciju između moždane aktivnosti putem njušne stimulacije i sustavne aktivnosti CNS-a čovjeka može razumjeti koristeći EEG. Jedno EEG istraživanje je iz/našlo da miris japanske šljive reducira EEG nalaze, povezano s negativnim emocijama i oštećenjem pamćenja. Osim toga, nađeno je da kontakt s biljkama pojačava izvlačenja alfa i beta valova, što odražava redukciju mentalnog distresa.

Njemački su autori istraživali fiziološke promjene u odgovoru na njušno podraživanje feniletil alkohola (ugodnim) i valeričnom kiselinom (neugodnom) i iznašli da neprijatan vonj povećava snagu alfa 2 valova, što vodi do inaktivacije moždane kore. U jednoj studiji su mjerene EEG promjene prije i nakon udisanja mirisnih ulja. (I. helenium), i pokazalo se da ulje podiže moždane aktivnosti; a u drugoj studiji nađen je pozitivan učinak mirisa lavande (Lavandula augustifolia) na moždanu električnu aktivnost u odraslih žena s nesanicom. Osim toga, neka prijašnja istraživanja su sugerirala, da su mozgovi muškaraca i žena različito su lateralizirani u odnosu na kognitivne (spoznajne) funkcije. Isto tako EEG aktivnosti u mirovanju u oba spola razlikuju se u ekscitativnoj dinamici kortikalnih mreža; a spolne razlike su nađene pod stimuliranim ili nepodraženim stanjima. Također su razna izučavanja mjerila psihofiziološke odgovore na olfaktornu stimulaciju s korištenjem mirisnih ulja, ali su upotrjebljena ulja bila ograničena na dva ili tri tipa. U posebnim korejskim istraživanjima u hortikulturnom tretmanu njušnim stimulacijama s deset aromatičnih ulja izvedeno podraživanje u odraslih žena, a. pokazale su se EEG promjene u prefrontalnoj kori, krvnom tlaku i pulsu, pa na psihofiziološku stabilnost, relaksaciju i povišenu moždanu aktivnost, te je postignuta redukcija mentalnog distresa. Proučavane su reakcije mozga na mirise - eterična ulja, tzv. kefalična ulja, koja stimuliraju mentalnu jasnoću i memoriju - bosiljak, ružmarin, papar i kardamom (kostriš, dragušac - sjemenka tropske azijske biljke upotrebiljava se kao lijek i mirodija - Elletaria kardamomum), te je iznađeno da doista potiču beta-valove. Cvjetna, ulja - neroli, jasmin i ruža - mješavina - potiče delta valove uz nešto alfa i theta valova. Neroli su posebno relaksirajući.

Dakle, istraživani su učinci udisanja mirisa na simpatičku aktivnost (vegetativni i autonomni nervni sistem što nisu pod utjecajem naše volje), u normalnih odraslih ispitanika, koristeći i moć spektralne analize fluktuacije krvnog tlaka i mjerenja nivoa u plazmi (kateholamine (npr. adrenalin i dopamin što funkcioniraju kao hormoni, neurotransmiteri ili oboje). Inhalacija esencijalnih ulja kao npr. iz papra, ulja estragena, (estrusa - ženskog spolnog hormona, luče ga jajnici, posteljica i kora nadbubrega, grč. oistros = obad, strast); ulja kopra (komorača - slatkog januša), ili ulja grejpfruta (grapefruit). Postignut je porast u relativnoj simpatičkoj aktivnosti - prikazujući niske frekvencijske amplitude sistoličkog tlaka, u usporedbi s udisanjem jedne miomirisne otopine. Suprotno, inhalacija mirisa ružinog ulja, ili indijske biljke iz porodice mente što luči mirisno esencijalno ulje, (iz kog se pravi teški parfem), a što je uzrokovalo da udisanje mirisa može modulirati simpatičku aktivnost u zdravih odraslih.

Naime, poznato je da njušno podraživanje udahnutim miomirisom potiče razne fiziološke efekte u ljudi. Proučavani su učinci mirisa na funkciju mozga, koristeći alfa i theta aktivnosti u EEG-u. Ustanovljeno je da neki miomirisi podstiču podražavajuće ili inhibitorne efekte u mozgu, u njegovom radu. Štoviše, u proučavanjima je izviješćeno da su funkcije ljudskog endokrinog i imunog sustava zahvaćene miomirisima. Analizirani su prirodni "ubojice" stanične aktivnosti u mokraćnom kortizonu i u razini dopamina (transmiteri u mozgu i dio u sintezi adrenalina u tjelesnim tkivima). S druge strane, efekti miomirisa sa ANS (VNS) - autonomni nervni vegetativni sustav, proučavani su u neinvazivnim tretmanima uz bilježenje različitih autonomnih parametara, npr. srčanog i disajnog ritma i tlaka provodljivosti i temperature kože. Razvijena je spektraIna analiza varijabilnosti srčanog ritma ili fluktuacije tlaka.

Za neinvazivnih pr/ocjena aktivnosti ANS iskorišteno je za uvid u autonomne nervne aktivnosti u različitim bolestima, npr. hipertenziji i diabetes mellitusu. U takvim analizama pretpostavilo se da su neke frekvencijske komponente tlaka fluktuirale i da visoke sastavine srčanog ritma varijabilno odražavaju simpatičku i parasimpatičku aktivnost.

Japanski autori su pretpostavili da se inhalacija mirisa može iskoristiti za korigiranje simpatičke disfunkcionalnosti povezane s različitim odnosnim bolestima, npr. hipertenzijom i debljinom, a u vezi s nezdravim životnim stilovima (nikotinizan, alkoholizam, prejedanje). Udisanje mirisa ulja iz papra izaziva povećavanje koncentracije adrenalina - "hormona sreće", dok inhalacija ružinog ulja smanjuje nivo tog hormona. Rezultati izučavanja sugeriraju da udisanje miomirisnih ulja zahvaća adrenalni sustav preko simpatikusa.

Analiza sistema autonomne živčane aktivnosti što se upotrebljava za pr/ocjenu simpatičke aktivnosti može minimizirati učinke u obrascima promjena, u disanju sa sistemom prilagodbe na buku. Neki agensi kao što je kofein i melatonim (hormon iz pinealne žlijezde u kralježnjaka koji pro/izvodi svijetljenje kože – melanin – tamnjenje pigmentom), imaju različite učinke na razinu noradrealina i adrenalina u plazmi.

Općenito je poznato da osjetilo njuha uzrokuje prilagodbu na vonjeve, npr. osjet smrada je jači u početku, na prvu, ali se vremenom smanjuje u slučaju da se stalno njuška isti vonj. Postoji mogućnost da se objasni učinke udisanja miomirisa, na aktivnost simpatikusa na mentalne i emocionalne efekte uzrokovane nježnim podraživanjem. Istraživači su izvijestili da su učinci udisanja, miomirisa na parametre ANS-a, kao što je temperatura kože i tlak, djelomično utjecali na mentalna i emocionalna stanja. Ti psihološki odgovori, na neki način, mirisa mogu također imati upliva od strane stečenog iskustva i pamćenja. Prihvatljivo je da prijatni mirisi mogu inducirati relaksaciju i smanjiti aktivnost simpatikusa, a neprijatni mogu to povećati. Test je proveden sa spominjanim esencijalnim uljima koja su testirana u jednom istraživanju, a uobičajeno se koriste u hrani i kozmetici.

Svi ti miomirisi i mirodije davali su poznate bliske i ugodne utiske na ispitanike. Tako se smatra da je besmisleno pridavati efekte udisanja mirisa pukim mentalnim i emocionalnim učincima stečenog iskustva i pamćenja.

Druga mogućnost što objašnjava učinke udisanja miomirisa na simpatičku aktivnost je farmakološka akcija u svezi komponenti esencijalnih ulja. Neke fiziološke reakcije između sastavina esencijalnih ulja i biomolekula, kao što su ureceptorima, trebaju biti upleteni u medijaciji - posredovanju učinaka udahnjivanja mirisa. Postoji mogućnost da udisanje miomirisa modulira neuralnu transmisiju u mozgu kroz jonotropne receptore. Može se zamisliti da su i fiziološki i psihološki mehanizmi involvirani u efekte udisanja miomirisa na aktivnost simpatikusa.

U zaključku se može reći da je ustanovljeno da udahnjivanje mirišljivih ulja može potsticati ili pak potiskivati simpatičku aktivnost u normalnih odraslih ljudi. Rezultati istraživanja sugeriraju mogućnost da se udisanje miomirisa može iskoristiti kao blagi regulator disfunkcionalnosti simpatičkog nervnog sustava.

ZAKLJUČNA RIJEČ

Ergo, kako se vidi iz prikaza ovih saopćenja, znanstvena su moderna istraživanja iskazala egzaktne rezultate utjecaja miomirisnih ljekovitih biljnih ulja. Njihovo djelovanje na CNS - pa tako na njegove produkte: raspoloženja, emocije, osjetljivost, upliv na preveniranje nekih nozoloških entiteta i to u vidu ne samo prevencije, nego i ucjeljivanja čovječjeg organizma, relaksaciju, re/habilitaciju, imunosni sistem i oporavak. Dokazano je nedvojbeno da aromaterapija eksperimentalnim egzaktnim izučavanjima, znanstvenim iznašašćima (znači mjerenjem i eksperimentom - kriterijima izvrsnosti), statističkim provjeravanjima, argumentiranima metodama i tehnikama (spektralna analiza - NIRS, etc.), ravnopravna je disciplina u referentnom okviru nekonvencionalne medicine, bez doduše bombastičnih, senzacionalističkih odjeka rezultata; te je ipak u prilici da igra i bude bez rezerve prihvaćena i priznata, primjenjivana i u kliničkim uvjetima rada i u ambulantnim, dispanzerskim, polikliničkim i privatnim setinzima. Aromaterapija nije, srećom podlegla supermodernom trendu pokreta tzv. zdravizma (healthness), kada se semieducirani laici samoinicijativno, slobodno, prepuštaju internetskoj premreženosti "opskrbljeni" pseudoznanjem, sami si dijagnosticiraju i čak se terapeutiziraju, bez adekvatnih racionalnih savjetovanja i vođenja od strane ortodoksnih nadležnih liječnika... Tako da i dalje pobolijevaju i nažalost, prerano ih zahvaća letalni egzitus. Od bezazlene aromaterapije još nikoga nije posjetio Kosac života, te valja posegnuti za tim metodama. Aromaterapija je suportivna tehnika, jedna od palijativnih metoda, ali nije nikada za odbaciti. Ona ne pripada ovješteloj ropotarnici nekih iracionalnih vidova komplementarne, "druge", paramedicine, nego će se i dalje znanstveno implementirati, poticati, oplemenjivati, sazrijevati i primjenjivati. Jedna je od niza alternativnih metoda kojoj prilaze znanstvenici i farmakoterapeuti. Akupresura, akupunkture su već prihvaćene na klinikama u sklopu dolorologije, kao što će biti i kiropraktika, ako ju izvode educirani liječnici. Bioenergija će još dugo čekati pred vratima.

Lavylites proizvodi, o kojima je na ovom kongresu dominantno riječ, sadrže pak esencijalne informacije sakupljene iz više od 3500 različitih ljekovitih biljaka, kristala, elemenata metala i ruda kao što su zlato i srebro, pa sve do – meteorita. Baza su ipak organska eterična ulja, čija su iscjeljujuća svojstva ljudima poznata već tisućama godina. Riječ je, dakle, o vrhunskim proizvodima na bazi organskih eteričnih ulja, koje svoje jedinstvene učinke duguju jedinstvenom zaštićenom načinu proizvodnje koja uključuje tzv. „Master batch“, odnosno “Majstorsku formulu” koja je sastavni dio svih Lavylites kreacija. Osim kozmetičkih, Lavylites proizvodi posjeduju i aromaterapijska svojstva, te svakim korištenjem pomažu našem organizmu u obnavljanju na staničnoj razini.
Psihijatrijske su blagodati aromatičnih preparata Lavylites stoga svakako preporučljive u smislu psihoterapijske domene u području relaksacije, re/kreacije, wellnessa, martial arts-a (tao chi chuana, juda, jiujitze etc.)

VIVAT, CRESCAT, FLOREAT AROMATHERAPIA NOSTRA CROATICA

UBRI ET ORBI!!!


SAŽETAK

Aromaterapija je znanost o liječenju mirisima i začinima. Fundirana na znanstvenim metodama proučava upliv mirisa koji su svojstveni nekim zemaljskim materijama i materijalima, te bićima (flore i faune); kao obilježjima što djeluju na osjetilo njuha. Ono postoji u životinja, nižih i viših, te osobito čovjeka koji je razvio rafinirane distinkcije među raznim mirisima. Oni djeluju na osjećaje (feeling), što su se sedimentirali u iskustvu i nasljedno se prenose kroz generacije i putem instinkata.

Aromaterapija (se) koristi kao pomoćni i samopomoćni način u sredstvima, uz druga, u raz/rješavanju poremećaja, distress, (psiho)trauma, pa i nekih oboljenja. Postoje mirisi koji ulaze u izbor pri aromaterapiji, više ili manje, volens - molens (efektni u tim nastojanjima čovjeka da si poboljša kvalitetu življenja.

Mirise odvajkada izučava (psiho)farmakologija i farmakoterapija. Mirisi izazivaju varijabilne senzacije, efekte u mozgu.Odbojni vonjevi (smradovi) upozoravaju subjekte faune, bića, da izbjegavaju izvor odora - vonja jer je oduran, infektivan, otrovan, opasan; osjećajući to kao zadah po trulom, gnojnom, toksičnom, ogavnom.

Aromaterapija u svojim postupcima miješa tvari različitih mirisa i ostalih pogodnih materija(la), stvarajući otopine, mješavine, kreme, pudere , paste, sprejeve, pomade, parfeme, etc., pogodne za digestivnu, oralnu, ili izvanjsku primjenu, i to znalačkim namjerama na usluzi ženama i muškarcima, djeci i starijima.

Ciljevi su aromaterapije: postizanje opuštanja, zadovoIjstva, osjećaja sigurnosti, mirnoće, bezbrižnosti, ugode, ljepote tijela, duše, atmosfere, razdraganosti, veselja, optimizma, otvorenosti, prijemljivosti, usklađenosti, svjesnosti, mira, ali i postizanje pozitivne uzbuđenosti, ekscitabilnosti (pobuđenosti) motivacije, volicije, a ako je potrebno i odagnanja strahova, bojazni, posljedica, (psiho)traumatizacija, konflikata, kompleksa , itd. Aromaterapija je uvelike povezana s kozmetologijom. Dermatološka kozmetologija područje je dermatovenerologije, a bavi se uklanjanjem ili korekcijom pojedinih nedostataka kože i njezinih adneksa (nokata, dlaka), pa izvodi korekcijske zahvate i terapiju pojedinih dermatoza, poglavito u predjelu lica, npr. vulgarne akne, bradavice, razni benigni tumori (fibroma mole pendulum i dr.). U referentnom okviru kozmetologije provodi se i obasjavanje ultraljubičastim zrakama - tu aromaterapija pruža, ulja i kreme pri sunčanju , depilacija dlaka na bradi u žena, ekspresija komedoma itd. Aromaterapija sudjeluje i pri kremama za brijanje muškaraca i u smislu kozmetike. To je struka koja se bavi njegovanjem i održavanjem zdrave kože i njenih adneksa - vlasi i zanoktica, a katkada i korektivnim postupcima, da ispravi različite estetske neprihvatljive defekte ili anomalije. Pri tome aromaterapija mnogo pomaže kozmetici svojim iznašašćima. U sestrinskoj relaciji kozmetologija i aromaterapija si međusobno služe i pomažu si. Sve su primjene aromaterapije i nastale u smislu pomaganja i potkrepljenja zdravlja - salus - optimum = najveće bogatstvo. Zdrav čovjek ima 1000 želja, bolestan, samo jednu. „Health isn't everything, but without it everything else is nothing" - Arthur Shopenhauer. Zdravlje nije samo puko otsustvo bolesti nego biološko, fizičko, duševno, duhovno i socijalno blagostanje (po definiciji WHO). Tu i aromaterapija umnogome pomaže u postignućima zdravlja. Jer: salus aegroti supreme, lex est - zdravlje bolesnika vrhovni je zakon.

Osnovni djelatni faktor u aromaterapiji su razni mirisi porijeklom uglavnom iz biljaka. Mirisi djeluju na psihu ne/svjesno; putem njihove apsorpcije čestica, preko čula njuha. Stimuliraju strukture CNS-a i središta svijesti, a i preko neurovegetetivno-automatskog sistema. Potstiče se dobro raspoloženje, odagnava neprijatno neraspoloženje (depresiju, anksioznost, etc.) Stimulira se re/kreacija, relaksacija. Neke mirise volimo i jako su "nam prirasli srcu" svojom omiljenošću. Mirisi to su kraljice cvijeća - ruže, a i drugih cvjetova, lišća ružmarina, bosiljka, limuna, mente. Okusi imaju i svoje preteče (mirise, npr. kava, kakao, čajevi, što se sve koristi začinski u nutriciologiji i prehrambenoj industriji. Mirisi i začini potkrepljuju probavu – apsorpciju hranljivih materija, vitamina i minerala koje sadržavaju i aromaterapijske komponente, kao i elemente u tragovima.

Mirodije su začini u užem smislu, osobita okusa i mirisa, pa pripadaju korpusu aromaterapije. Karakteristična svojstva mirodija dolaze od eteričnih mirisnih ulja... Kao mirodije služe različiti dijelovi biljke : kora (cimet), lišće (majoran, žalfija, pelin, lovor, ružmarin i dr.), cvjetovi, (tj. cvjetni pupoljci (karakfilčić), plodovi (papar, pimet, paprika, hmelj), sjemenke (kim, gorušica, oraščić). Mnoge potječu iz sup/tropskih krajeva, ali ima ih i iz umjerenih klimatskih područja.

Mirisi - arome, djeluju preko njušnog organa. Različite tvari izazivaju osjet mirisa, a moraju biti hlapljive, topljive u vodi i mastima... Kao i osjet okusa, njuh prvenstveno služi za prepoznavanje kvalitete hrane, ali za razliku od okusa, iz daljine - telereceptorom. U njušnim stanicama stvaraju se receptorski potencijali koji putem njušnog trakta odlaze u centar za njuh, smješten u prednjem dijelu mozga. Čovjek može prepoznati 2000 - 4000 raznih mirisa, što ovisi o iskustvu. Ljudi s izvanredno razvijenim čulom njuha vrlo su cijenjeni kao profesionalni njušioci: parfema, čaja, vina, duhana, analogno kao kušača - degustatora hrane, pića. Čovjek se veoma brzo adaptira na mirise, tj. prestaje ih osjećati nakon nekog vremena (npr. neugodne mirise - smradove u prostoriji prepunoj ljudima.). Poznata je poslovica: „svoje govno ne smrdi“ - naravno u metaforičnom značenju (dijete - roditeljima), premda djelovanje podražajnih tvari još nije prestalo (kakica bebe mami pri mijenjanju pelena).

Kako je njušni organ smješten blizu nosnog krova gdje je slaba ventilacija, bića se služe njuškanjem, udisanjem zraka na poseban način.

Mirisi imaju afektivnu značajku ugodnosti - miomirisi, ili neugodnu (odori). Poremećaji njuha su: anozmija, hipozmija, kakozmija, prezbiozmija (tj. staračka).

Neki su načini udisanja mirisa - tvari napušteni u korist udisanja dima. Npr. burmut - izašao iz mode (kao i burmutica i cigaret-doza) - duhan u prahu, "uživao" se udisanjem na nos, duhan za šmrkanje. Žarg. šnjofanac (tur. burun otu = nos i trava). Sad kokainomani šmrču kokain i druge droge, smrvljene tablete. Mirisi također služe kratkotrajnom brzom bijegu iz realiteta na ugodan način, ne stvarajući ovisnosti. Mirisi su u koncentratu nekih pića, napitaka, odoronanata, vodica, za ispiranje usta, zubi. Aromaterapija koristi mirise u vidu para, isparenja, jer ishlapljuju ulja uz prijatne ugođaje, dobro raspoloženje, a suzbijanje splina, sumornog neraspoloženja, prožetog zlovoljom, melankolijom i dosadom (eng. spleen).

Aromaterapija koristi (ljekovita) ulja, u vidu ekstrakta, dekokta (ukuhaka), čajeve, šejkova, sprejeva, praha, hrane bliskoj čulu okusa, sokova, rastvora, bombona, keksa, napitaka. Kozmetika, kako je već spomenuto, je:

  • vještina njegovanja i uljepšavanje kože lica i tijela.
  • sredstva koja služe tome.
  • pren. iron., deprecijativno (pežorativno, podcijenjeno) = uljepšavanje nečega da bi se prikrili estetski nedostaci, a postiglo uređivanje, uljepšavanje, atraktivnost, seksepilnost, čistoća kože.

U tome smislu aromaterapija (re)agira kao sustav i to kroz remedije što imaju svojstva da djeluju na čovjeka, bilo stimulativno, bilo da reduciraju izvjesne tegobe, smetnje, poteškoće, bolove, balansiraju neugodna psihička stanja i procese; smiruju upale, dakle uravnotežuju neprijatne emocije i druge nelagodnosti, aromaterapeuti, kao i kozmetičari, bez operativnih zahvata, znalački čine svrhovite akte, koristeći alate, instrumente u metaforičnom smislu, s tendencijom da pomažu potrebitom. Čovjek (je) sam predosjeća(o) koji mu mirisi i postupci aromaterapije kako, kada i za što mogu koristiti.

Neka sortne, "suha", otstajala u vinotekama (što starija to "bolja" i skuplja) vina imaju specifični bùke (fran. bouquet), miris koji se osjeća nosom i okušanjem, a koji ne potiče od etil-alkohola u njima, nego od dodatnih prirodnih tvari iz raznih sorti grožđa i drugog voća kao i u žestokim pićima (šljivovica).

Među tržišnim produktima koji sadržavaju arome dispergirane u vodi, alkoholu, u formi sprejeva, tableta, kapsula, dražeja, bombona (žele i čokoladnih) s mirišljivim energetskim komponentama, uključuju se tu i detergenti, gelovi, šamponi (za tuširanje i nakon), tekući sapuni, konditioneri, za tonus kože, vlaženje, lubrikanti, mlijeko za dentalnu zaštitu, antibakterijski u usnoj i nosnoj šupljini, osvježivači daha, lotioni, kompleksni biljni kožni konditioneri za intenzivnu zaštitu i hranjivost kože, purificirajući i detoksicirajući, za kožu izloženu ekstremnim stanjima urbanog smoga, oralni serumi biljnog porijekla, pića s plodovima bobičastog voća s oslađivačima i multivitaminima, dehridatatna sredstva, hranljive maske za lice s obnoviteljskim supstancama, vitalizirajuće, otklanjivači posljedica nesanice oko očiju i bora staračkog porijekla, dijetalni suplementi...

Nakon više od 20 godina istraživanja, europski su znanstvenici iznašli proizvode za osobnu njegu. Poznato je da takvi kozmetički preparati mogu znatno poboljšati kvalitetu života žena i muškaraca. Zacjeljuju se bolne povrede, iščezavaju ožiljci; postižu bolji rezultati protiv disponiranosti, letargije, gubitka koncentracije, menopauzalnih simptoma, nemira, nervoze, zaboravljivosti, tjeskobe, depresije, posljedica, opeklina, neuralgije; lamentacija, leđobolje, gastritisa, reumatizma, cistitisa itd. suhog kašlja, strahovanja, konstipacije, laceracija kože, rozacee. Širok je spektar problema koji pokrivaju aromaterapeutski preparati!

Lavylites proizvodi, o kojima je na ovom kongresu dominantno riječ, sadrže pak esencijalne informacije sakupljene iz više od 3500 različitih ljekovitih biljaka, kristala, elemenata metala i ruda kao što su zlato i srebro, pa sve do – meteorita. Baza su ipak organska eterična ulja, čija su iscjeljujuća svojstva ljudima poznata već tisućama godina. Riječ je, dakle, o vrhunskim proizvodima na bazi organskih eteričnih ulja, koje svoje jedinstvene učinke duguju jedinstvenom zaštićenom načinu proizvodnje koja uključuje tzv. „Master batch“, odnosno “Majstorsku formulu” koja je sastavni dio svih Lavylites kreacija. Osim kozmetičkih, Lavylites proizvodi posjeduju i aromaterapijska svojstva, te svakim korištenjem pomažu našem organizmu u obnavljanju na staničnoj razini.
Psihijatrijske su blagodati aromatičnih preparata Lavylites stoga svakako preporučljive u smislu psihoterapijske domene u području relaksacije, re/kreacije, wellnessa, martial arts-a (tao chi chuana, juda, jiujitze etc.)


[1] parfem = hlapljiva tvar ugodna, mirisa, služi za njegu tijela, miris. Kolokvijalno: Kölnisch Wasser; lat. per fumum: kroz dim (tj. kroz tamjan)


POVRATAK U BAZU ČLANAKA CAMNET-a