OSNOVE FILOZOFSKO-RELIGIJSKIH SUSTAVA i NJIHOVIH PRAKSI ZA TERAPEUTE I ISCJELITELJE
Gdje je granica između iscjeliteljskih praksi raznih religijskih sustava te alternativne i komplementarne medicine? Za granicu (barem u formalno pravnom smislu) između nekonvencionalne medicine te službene medicine i psihijatrije znamo i to obrađujemo u našim edukacijama iz OSNOVA MEDICINE te OSNOVA PSIHIJATRIJE I PSIHOLOGIJE, no granica između religije i nekonvencionalne medicine je puno slobodnija i još manje definirana i zato smo pokrenuli još jedno stručno usavršavanje: OSNOVE FILOZOFSKO-RELIGIJSKIH SUSTAVA i NJIHOVIH PRAKSI za iscjelitelje i terapeute no i za sve ostale koje zanimaju ove teme, neovisno o tome čime se bave.
Pogledajte prilog koji je napravila RTL TV o tome, a u kojemu su kontaktirani predstavnici različitih vjerskih zajednica ali i jedan licencirani član HUPED-a čija metoda rada ulazi u religijski sustav. Dakle, radi se o klasičnom primjeru iscjelitelja koji nije službeni predstavnik niti jedne religije no u svojoj se iscjeliteljskoj praksi poziva na osnivača te religije...
POGLEDAJTE SKRAĆENU VERZIJU JEDNOG PREDAVANJA SA OVE EDUKACIJE KOJA JE BILA PRIPREMLJENA ZA NAŠ MEĐUNARODNI KONGRES:
ZAŠTO JE OVA EDUKACIJA VAŽNA?
Poznavanje filozofsko-religijskih sustava temeljno je znanje nužno da osoba koja će se u svojem radu susretati sa klijentima iz različitih kulturnih, socioloških i vjerskih okvira stekne znanja temeljem kojih će moći objektivnije pristupiti pojedincu u njegovim potrebama. Navedeno će se ostvariti tako da se pruži prikaz ključnih religijskih sustava s kojima se svi susrećemo, prema kojima nosimo brojne predrasude i društvene etikete, otkriti njihovu stvarnu pozadinu, snagu i praktičnu primjenu. Ovu edukaciju mogu slušati svi koje žele produbiti svoje znanje iz ovog područja, neovisno o tome čime se inače bave.
Kada je čovjek u potrebi, on kuca na ona vrata gdje se nada da će pronaći pomoć, i to je opće poznato iskustvo svakoga čovjeka. Onaj pak tko stoji s druge strane, od koga se traži pomoć, savjet, ili neki drugi doprinos treba biti opremljen prikladnim znanjem koje će moći upotrijebit da pomogne što širem krugu ljudi.
Filozofija je temeljna znanost koja teologiji pruža znanstveni instrumentarij. Tanka je nit između filozofskih i religijskih sustava, i jedni i drugi odgovaraju na ista pitanja, s tom ključnom razlikom da religija uključuje osobni odnos prema nadnaravnom dok ga filozofija nastoji razumjeti, opisati i smjestiti u određeni obrazac. Iza svakog religijskog sustava bilo da se radi o Islamu, Kršćanstvu, Hinduizmu, Budizmu, prirodnim religijama ili slično, uvijek stoji filozofski sustav s gotovo u pravilu istim okvirom. Tako je bilo od prvih pećinskih crteža u zapadnoj Europi, preko Aboriđinskih vjerovanja, diljem svih kontinenata na kojima se razvijao čovjek i na kojima je stasao ljudski rod. Što je to zajedničko svakom čovjeku da se neovisno o stupnju razvoja uvijek postavlja ista pitanja, što je odgovorima na ta pitanja zajedničko a što različito?
Da bi se u jednom intelektualnom diskursu dobro razumjeli ključno je jasno definirati temeljne pojmove kojima se služimo a različito ih razumijevamo. Potom želimo dati prikaz povijesnog razvoja ključnih religiozno-filozofskih pravaca. U tom smislu baviti ćemo se grčkom filozofskom misli na kojoj počiva cjelokupni zapadni način poimanja svijeta (vrijeme, vrednote, duh i duša, promjena, metafizički pojmovi…), nastavit ćemo sa ključnim skolastičkim pojmovima, dotaknuti se racionalizma, empirizma, njegovih utjecaja na evoluciju suvremenog svijeta kao i suvremenih filozofskih pravaca poput personalizma i slično. Razjasnit će se ključni elementi svih velikih religijskih pravaca s povijesnih slijedom, ključnim ličnostima, teološkim postavkama i elementima sustava vjerovanja. Predavanja će uključiti pojedine teme koje će polaznicima biti od osobitog interesa poput savjesti, egzorcizma, pitanje života i smrti, učinka molitve…
Rad u grupama ukoliko će to biti moguće, ovisno o dinamici predavanja nastojati će se dodatno intenzivirati zanimljivim gostima predavačima. Važno je napomenuti da će se ovim temama pristupiti objektivno, ostaviti otvorenim mogućnost rasprave, dijeljenja iskustava i primjera koji mogu biti korisni ostalim polaznicima.
Po završetku svih modula slušači će biti upoznati sa osnovama filozofsko-religijskih sustava što će ima dati širinu u osobnom radu, bolje razumijevanje izazova s kojima će se nedvojbeno susretati te osnovu s koje će moći krenuti u daljnje, dublje izučavanje onoga za što drže da će im biti korisno.
TERMINI ODRŽAVANJA EDUKACIJE
Nastava se održava jednom mjesečno (petak popodne od 17.00 do 20.00h i subota od 10.00 do 14.00h). Prvi modul za novu, četvrtu grupu počinje 10. i 11. 10. 2025.g. te će kao i svi ostali moduli biti dostupan u obliku video snimke za one koji se naknadno priključuju edukaciji ili ne mogu zbog udaljenosti dolaziti na predavanja u HUPED.
U slučaju da profesor nije u mogućnosti održati predavanje u živo te ukoliko je većina prijavljenih zainteresirana samo za online nastavu onda se predavanja u dvorani neće održavati već samo ONLINE.
U priručniku: UVOD U RELIGIJSKE SUSTAVE I ISCJELITELJSKE PRAKSE, se nalaze sva predavanja te je njegova cijena 40 eura. Priručnik je obavezan za sve polaznike edukacije. Točni termini svih modula su objavljeni dole u programu.
Ako se neko predavanje propusti PRIRUČNIK sa prezentacijama i snimkama pojedinih predavanja će vam omogučiti da se savlada ono što je propušteno od predavanja.
Cijena edukacije je 175,00 eura po modulu. Ukupno je 7 modula s time da se ispit održava u okviru 7. modula. Placanje se vrsi uoci početka svakog modula, a ako se pojedini modul propusti isto tako ga je potrebno platiti kako bi se moglo nastaviti sa pohađanjem svih predavanja (i dobiti prezentaciju sa propuštenog modula te link na snimku predavanja).
Po završetku edukacije dobiva se DIPLOMA i kvalifikacija: doktor struke / terapeutsko iscjeliteljske za koju imate našu licencu.
Za više informacija slobodno nas kontaktirajte na e-mail: huped@huped.hr te 099/4900909.
PROGRAM PREDAVANJA
1. MODUL (10. i 11. 10. 2025.)
- Uvod u filozofiju (temeljne filozofske discipline)
- Filozofija Indije, Egipta, Irana te rana grčka filozofija (predsokratici)
2. MODUL (14. i 15. 11. 2025.)
- Uvod u religiju
- Animizam i fetišizam, Asirija i Babilon, Egipatska religija
3. MODUL (12. i 13. 12. 2025.)
- Politeizam
- Animizam
- Judaizam
- Islam
- Budizam
- Sokrat, Platon, Aristotel
- ostalo
4. MODUL (16. i 17. 01. 2026.)
- Povijest kršćanstva (apostolsko razdoblje, rano kršćanstvo, crkveni raskol, protestantizam, suvremeno kršćanstvo)
- Ključni pravci i njihovi elementi te prijeporna pitanja (npr. primat Rimskog biskupa, itd…)
- Od Stoika do Aurelija Augustina i Arapske filozofije
- Uvod u Bibliju, Kuran, Talmud i druge vjerske knjige
5. MODUL (13. i 14. 02. 2026.)
- Vjerske/religijske zajednice i ostali vjerski pokreti, filozofija od visoke skolastike do Prosvjetiteljstva
- Savjest
- Molitva
- Osoba
- Grijeh
- Egzorcizam
- Hodočašća
- Život i smrt
- Ostala pitanja
6. MODUL (13. i 14. 03. 2026.)
- Odabrana pitanja (pakao, čistilište, besmrtnost duše, Šejtan i džini, mistika, zdravlje i religija…), filozofija do suvremenog doba
- Učinak molitve za ozdravljenje, primjeri religijskih velikana, pitanje osobnog Boga, važnost oproštenja za tjelesno ozdravljenje i slično
- Mogućnost gostovanja predstavnika različitih religija
- Analiza svega što je obrađeno te obrada onih tema koje polaznici tijekom prvih modula na osobit način otkriju kao vrijedne
- Ostale teme
7. MODUL (18. 04. 2026.) u 11.00h
ISPIT i dodjela DIPLOMA
Popis modula je indikativan okvir te će ga predavač prilagođavati sukladno dinamici predavanja/interesu slušača po pojedinoj temi, što znači da pojedine teme mogu prelaziti okvire pojedinog modula
PREDAVAČI:
VELIMIR MARTINOVIĆ, profesor filozofije, profesor religijskih znanosti i teolog, rođen je 1978. godine u Varešu, BiH. Stekao je magisterij iz filozofije i religijske znanosti iz područja metafizičke antropologije Tome Akvinskog te magisterij iz teologije iz područja misionarske duhovnosti (misionari u Indiji). Doktorand je i uža specijalizacija kojom se bavi je analogni govor o Bogu.
Velimir je u akademskom napredovanju dugi niz godina bio vezan uz filozofsko-teološki fakultet kao i Metropolitanski pastoralni institut na kojima je bio predavač filozofije. Kao svećenik na poseban se način istakao u pastoralnom radu s mladima, kao dobar vođa, veliki duhovnik i propovjednik. U svojim predavanjima i duhovnim nagovorima unosi dijalošku dimenziju sa slušateljima i na taj način uspijeva zainteresirati slušatelje za filozofsko-duhovne teme. Za Velimira filozofija nije samo puka znanost, ona je život, sveukupna stvarnost koja se pretače u teologiju - duhovnost, koja onda nadilazi ovozemaljsku stvarnost i otvara vidike onoga što je oku nevidljivo.
Osim što pokriva čitav raspon filozofskih učenja i religijskih pravaca u svoja predavanja unosi interakciju u kojoj slušateljima nastoji približiti kritični način promatranja fenomena te objektiviziranje njihovih uzroka i posljedica.
Na taj način slušatelji nisu samo pasivni slušatelji nego aktivni sudionici koji iz mnoštva zanimljivih primjera mogu produbiti, proširiti, nadopuniti ili korigirati vlastite stavove i uvjerenja te na taj način osim samog znanja dobiti kvalitetnu osnovu i za vlastitu nadogradnju te daljnje istraživanje.